Kresimir
Site Admin
Joined: 07 Jun 2013
Posts: 2
|
 Posted: Fri Jun 07, 2013 12:36 pm Post subject: Bambusi |
 |
|
Bambusi pripadaju porodici Poaceae, koja obuhvaća preko 10.000 vrsta
raspoređenih u više od 600 rodova. Vrste iz porodice Poaceae (trave) imaju
poseban ekološki i ekonomski značaj u biljnom carstvu. Tri najvažnija izvora hrane
pripadaju ovoj porodici: pšenica, riža i kukuruz. Bambus je najveći i najviši
produktivni predstavnik trava. Bambusa ima više od 1.000 vrsta i 91 rodova koji
rastu u cijelom svijetu u širokom rasponu vegetacijskih zona i regija. Taksonomski
status bambusa je neriješen te je zbog toga točan broj vrsta nepoznat. Kao što je
nejasna sistematika bambusa, tako je nejasna i njegova evolucija, odnosno
filogenetski razvoj.
Bambusi rastu u tropskim, suptropskim i umjerenim područjima svijeta. Njihov
raspon staništa kreće se od nizina do 4.000 metara visokih planina. To znači da ih
nalazimo od hladnih planinskih područja do onih vrućih i vlažnih tropskih kišnih
šuma. Najveći broj vrsta nalazimo u tropskim krajevima, uglavnom nizinama i
srednje visokim područjima. Pretpostavlja se da su potencijalna središta
rasprostranjenosti bambusa tropska Amerika, Madagaskar, južna Kina te sjeverna
Indokina. Sadašnja rasprostranjenost bambusa je vrlo utjecajna ljudskom
aktivnošću. Sječa šuma, primjerice, pridonijela je širenju bambusa uz ceste i
ostala sekundarna staništa (Šafarek 2008).
Bambusi iz Kine i Japana uvezeni su u Europu 1800. godine. Do kraja 19.
stoljeća više od 100 različitih vrsta bambusa proširilo se po botaničkim i privatnim
vrtovima. Nekoliko veličanstvenih vrtova bambusa uništeno je tijekom Drugog
svjetskog rata, te je popularnost uzgajanja bambusa u jedno vrijeme
zapostavljena. Kroz godine, kolekcionari bambusa i ostali zaljubljenici u ovu
predivnu biljku, nastavili su potragu za sve egzotičnijim vrstama. Danas se u
Europi uzgaja oko 400 različitih svojti bambusa, od kojih oko 300 dobro podnosi
kontinentalnu klimu.
Gledajući geografski položaj i klimu, jedino na jugu Europe bambusi svojim
rastom mogu dosegnuti maksimalne visine i debljine stabljika kao u svom
prirodnom staništu. U ostalom dijelu Europe, s porastom geografske širine,
bambusi zaostaju u rastu zbog kraćeg vegetacijskog razdoblja, hladnijom
prosječnom godišnjom temperaturom i temperaturnim ekstremima u zimskom
2
razdoblju. Zbog utjecaja Golfske struje u Velikoj Britaniji i Belgiji, na pojedinim
lokalitetima su zabilježene visine rasta pojedinih vrsta i do 13 metara.
Bambus u Hrvatskoj krasi mnoge privatne, javne i botaničke vrtove. Posljednjih
godina bambus je zasađen na pokusnim plohama u nekim šumskim rasadnicima s
manje-više odgovarajućom njegom. Prve sječe donijele su i znatne novčane
prinose (Šumarija Metković, Arboterum Trsteno i td.). Kao ukrasna biljka bambus
se najljepše razvio u privatnim i javnim parkovima ljetovališta Opatije i Lovrana,
zbog toga što uspijeva na različitim tipovima tala, rahlom, mrvičastom i
kompaktnom, zbijenom, vapnenom i silikatnom, vlažnom i močvarnom tlu, izdrži
veliku sušu i jaku zimu do -20 şC (Anonymus 1957).
U Hrvatskoj se bambus udomaćio kao hortikulturna biljka ukrašavajući tako
mnoge šetnice, privatne i javne vrtove, a u zadnje vrijeme i zelene površine novih
stambenih i poslovnih zgrada. Stariji nasadi raznih vrsta bambusa mogu se naći u
Arboretumu Trsteno pokraj Dubrovnika, u mnogim privatnim vrtovima duž
Kvarnera te u parkovima Angiolina i Sv. Jakov u Opatiji.
Bambusi u Opatiji (Phyllostachys bambusoides)
Bambusi u Hrvatskom zagorju (Phyllostachys praecox 'Violascens')
 [/img] |
|
FAQ
Search
Memberlist
Usergroups
Register
Profile
Log in to check your private messages
Log in
